Službeni glasnik BiH, broj 28/26
Ovaj akt nije unešen na bosanskom jeziku.
Na osnovu člana 12. stav (3) tačka c) Zakona o sistemu državne pomoći u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", br. 10/12 i 39/20), člana 193. Zakona o upravnom postupku ("Službeni glasnik BiH", br. 29/02, 12/04, 88/07, 93/09, 41/13 i 53/16) te člana 62. Zakona o upravnim sporovima Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 19/02, 88/07, 83/08 i 74/10), rješavajući u postupku kontrole usklađenosti državne pomoći s propisima o državnoj pomoći, obnovljenom po presudama Suda Bosne i Hercegovine, a pokrenutom na osnovu prijave Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine za odobrenje državne pomoći u obliku poreske olakšice sadržane u Prijedlogu odluke o količinama dizel-goriva na koje se ne plaća putarina za 2023. godinu, a postupajući po presudama Suda Bosne i Hercegovine, br:
- S1 3 U 046316 23 U od 22. 5. 2025. godine
- S1 3 U 046248 23 U od 28. 5. 2025. godine
- S1 3 U 046225 23 U od 22. 5. 2025. godine
- S1 3 U 046260 25 U od 4. 6. 2025. godine
- S1 3 U 046724 23 U od 22. 7. 2025. godine,
Vijeće za državnu pomoć Bosne i Hercegovine na 179. sjednici, održanoj 30.3.2026. godine, donijelo je sljedeće
RJEŠENJE
1. Utvrđuje se da pomoć u obliku poreske olakšice privrednim subjektima navedenim u članu 2. Prijedloga odluke o količinama dizel-goriva na koje se ne plaća putarina za 2023. godinu ne predstavlja državnu pomoć u smislu Zakona o sistemu državne pomoći u Bosni i Hercegovini.
2. Ovo rješenje bit će objavljeno u "Službenom glasniku BiH", službenim glasilima entiteta i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine.
Obrazloženje
1. Tok postupka
1.1. Pokretanje i tok postupka
Rješavajući u postupku kontrole usklađenosti državne pomoći s propisima o državnoj pomoći, pokrenutom na osnovu prijave Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine za odobrenje državne pomoći u obliku poreske olakšice sadržane u Prijedlogu odluke o količinama dizel-goriva na koje se ne plaća putarina za 2023. godinu, Vijeće za državnu pomoć Bosne i Hercegovine na 136. sjednici, održanoj 22. juna 2023. godine, donijelo je Rješenje broj UP/I 03-26-1-63-5/22 kojim se utvrđuje da državna pomoć u obliku poreske olakšice privrednim subjektima navedenim u članu 2. Prijedloga odluke o količinama dizel-goriva na koje se ne plaća putarina za 2023. godinu, osim za privredne subjekte iz tačke 2. ovog rješenja, nije u skladu sa Zakonom o sistemu državne pomoći u Bosni i Hercegovini.
Istim rješenjem utvrđuje se da državna pomoć u obliku poreske olakšice sadržana u Prijedlogu odluke o količinama dizel-goriva na koje se ne plaća putarina za 2023. godinu privrednim subjektima JP "Željeznice Federacije BiH" d.o.o. Sarajevo i preduzeće "Željeznice Republike Srpske" a. d. Doboj ne predstavlja državnu pomoć u smislu Zakona o sistemu državne pomoći u Bosni i Hercegovini.
1.2. Upravni sporovi - tužbe
Vijeće za državnu pomoć Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vijeće) zaprimilo je tužbe od određenog broja privrednih subjekata navedenih u članu 2. Prijedloga odluke o količinama dizel-goriva na koje se ne plaća putarina za 2023. godinu, kao stranaka u postupku/zainteresiranih strana, u skladu s članom 2. Zakona o upravnim sporovima BiH radi poništenja Rješenja Vijeća, broj UP/I 03-26-1-63-5/22 od 22.6.2023. godine, zbog razloga navedenih u članu 11. Zakona o upravnim sporovima Bosne i Hercegovine, i to:
- zbog neprimjenjivanja i nepravilne primjene zakona Bosne i Hercegovine odnosno propisa zasnovanog na zakonu ili općem aktu,
- zbog toga što u upravnom postupku koji je prethodio donošenju rješenja - akta nije postupljeno po pravilima postupka, a naročito što činjenično stanje nije potpuno i pravilno utvrđeno i što je iz utvrđenih činjenica izveden nepravilan zaključak u pogledu činjeničnog stanja,
- zbog toga što je nadležna institucija, rješavajući po slobodnoj ocjeni, prekoračila granice ovlaštenja koja su joj data pravnim propisima i suprotno cilju u kojem je ovlaštenje dato,
- zbog toga što tužiocima nije data mogućnost da se očituju po pitanju predmetne upravne stvari te je time povrijeđen princip saslušanja stranke,
- zbog povrede principa legitimnih očekivanja privrednih subjekata,
Vijeće je zaprimilo tužbe sljedećih taksativno navedenih tužilaca:
- Upravni spor, broj S1 3 U 046225 23 Fp od 14.8.2022. godine, Tužba tužioca Rudnici boksita d. o. o. za eksploataciju rude Posušje protiv Rješenja broj UP/I 03-26-1-63-5/22 od 22.6.2023. godine;
- Upravni spor, broj S1 3 U 046248 23 Fp od 16. 8. 2022. godine, Tužba tužioca Lager d. o. o. Posušje protiv Rješenja broj UP/I 03-26-1-63-5/22 od 22.6.2023. godine;
- Upravni spor, broj S1 3 U 046260 23 Fp od 21.8.2023. godine, Tužba tužioca EFT - Rudnik i termoelektrana "Stanari" d. o. o. Stanari protiv Rješenja broj UP/I 03-26-1-63-5/22 od 22.6.2023. godine;
- Upravni spor, broj S1 3 U 046724 23 Fp od 31.10.2023. godine, Tužba tužioca MJ -Zemljokop inženjering d. o. o. Istočna Ilidža protiv Rješenja broj UP/I 03-26-1-63-5/22 od 22.6.2023. godine tuženog Vijeća;
- Upravni spor, broj S1 3 U 046316 23 Fp od 28.8.2023. godine, Tužba tužioca ArcelorMittal Prijedor d. o. o. Prijedor protiv Rješenja broj UP/I 03-26-1-63-5/22 od 22.6.2023. godine;
- Upravni spor, broj S1 3 U 052486 25 Fp od 17.7.2025. godine, Tužba tužioca "Željeznice Republike Srpske" a. d. Doboj protiv Rješenja broj UP/I 03-26-1-63-5/22 od 22.6.2023. godine;
- Tužba tužioca MH "Elektroprivreda RS" Matično preduzeće a. d. Trebinje - ZP Rudnik i termoelektrana "Gacko" a. d. Gacko, broj 02-10133/25 od 29.12.2025. godine protiv Bosne i Hercegovine, zastupana po Pravobranilaštvu BiH, Uprave za indirektno oporezivanje BiH i Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje BiH radi naknade štete u vrijednosti predmeta spora od 2.573.835,20 KM.
1.3. Odgovori Vijeća za državnu pomoć BiH na tužbe
Vijeće je blagovremeno sačinilo odgovore na prethodno taksativno navedene tužbe u kojima se ističe da Vijeće u cijelosti ostaje kod svog rješenja te navode tužioca da je pobijani akt nezakonit iz razloga navedenih u članu 11. Zakona o upravnim sporovima Bosne i Hercegovine smatra neosnovanim. Vijeće smatra da su tužbeni zahtjevi u cijelosti neosnovani te predlaže da Sud BiH donese presude kojima se zahtjev tužioca u cijelosti odbija kao neosnovan i pobijano rješenje potvrđuje.
Vijeće je sačinilo sljedeće taksativno navedene odgovore na tužbe:
- Odgovor na tužbu tužioca Rudnici boksita za eksploataciju rude Posušje, broj UP/I 03-26-1-63-15/22 od 28.8.2023. godine;
- Odgovor na tužbu tužioca Lager d. o. o. Posušje, broj UP/I 03-26-1-63-17/22 od 30. 8. 2023. godine;
- Odgovor na tužbu tužioca EFT - Rudnik i termoelektrana "Stanari" d.o.o. Stanari broj UP/I 03-26-1-63-5/22 od 22.6.2023. godine;
- Odgovor na tužbu tužioca ArcelorMittal Prijedor d. o. o. Prijedor, broj UP/I 03-26-1-63-20/22 od 4.9.2023. godine;
- Odgovor na tužbu tužioca MJ - Zemljokop inženjering d. o. o. Istočna Ilidža, broj UP/I 03-26-1-63-26/22 od 7.11.2023. godine;
- Odgovor na tužbu tužioca "Željeznice Republike Srpske" a. d. Doboj, broj UP/I 03-26-1-63-34/22 od 28.7.2025. godine;
- Odgovor na tužbu tužioca MH "Elektroprivreda RS" Matično preduzeće a.d. Trebinje - ZP Rudnik i termoelektrana "Gacko" a. d. Gacko, broj UP/I 02-26-1-63-37/26 od 20.2.2026. godine.
1.4. Zahtjev za stupanje u upravni spor u svojstvu umješača (sa zahtjevom za odgađanje izvršenja pobijanog rješenja)
1. Tužilac EFT - Rudnik i termoelektrana "Stanari" d. o. o. Stanari je u zakonom predviđenom roku podnio tužbu protiv Rješenja Vijeća, broj UP/I 03-26-1-63-5/22 od 22.6.2023. godine, kojom je pokrenut Upravni spor, broj S1 3 U 046260 23 Fp, radi poništenja navedenog rješenja.
U skladu s čl. 306. i 308. Zakona o parničnom postupku pred Sudom BiH ("Službeni glasnik BiH", br. 36/04, 84/07, 58/13, 94/16 i 34/21), Mješoviti holding "Elektroprivreda Republike Srpske" Matično preduzeće a. d. Trebinje - Zavisno preduzeće Rudnik i termoelektrana "Ugljevik" a. d. Ugljevik (u daljnjem tekstu: Preduzeće) podnijelo je zahtjev za stupanje u ovaj upravni spor u svojstvu umješača, akt broj 32731/23 od 23.10.2023. godine, a zbog toga što ima interes da tužilac uspije s tužbom te da se poništi prethodno navedeno rješenje Vijeća.
Preduzeće, kao umješač, predlaže da Sud donese odluku/rješenje kojim priznaje Preduzeću status umješača u ovom upravnom sporu, broj S1 3 U 046260 23 Fp.
Također, Preduzeće je, kao umješač, pri stavu da je tužba tužioca osnovana te bi je trebalo usvojiti i u tom pravcu predlaže da Sud u ovom upravnom sporu, u skladu s članom 12. stav (2) tačka 1) i članom 13. Zakona o upravnim sporovima BiH, donese presudu kojom će:
- usvojiti tužbeni zahtjev tužioca,
- utvrditi da je Rješenje Vijeća, broj UP/I 03-26-1-63-5/22 od 22.6.2023. godine, u suprotnosti sa Ustavom BiH i zakonskim propisima te ga poništiti kao nezakonito.
Preduzeće je, kao umješač, u skladu s članom 18. stav (4) Zakona o upravnim sporovima BiH, podnijelo i Zahtjev za odgađanje izvršenja prethodno navedenog rješenja Vijeća zbog toga što bi izvršenje pobijanog rješenja nanijelo tužiocu i drugim privrednim subjektima štetu koja bi se teško mogla popraviti, imajući u vidu da navedeni obavljaju djelatnost od općeg interesa. U Zahtjevu se ističe da odgađanje pobijanog rješenja nije protivno javnom interesu niti bi se njime nanijela veća nenadoknadiva šteta protivnoj stranci.
2. Tužilac ArcelorMittal Prijedor d. o. o. Prijedor je u zakonom predviđenom roku podnio tužbu protiv Rješenja Vijeća, broj UP/I 03-26-1-63-5/22 od 22.6.2023. godine, kojom je pokrenut Upravni spor, broj S1 3 U 046316 23 Fp, radi poništenja navedenog rješenja.
U skladu s čl. 306. i 308. Zakona o parničnom postupku pred Sudom BiH, Mješoviti holding "Elektroprivreda Republike Srpske" Matično preduzeće a. d. Trebinje - Zavisno preduzeće Rudnik i termoelektrana "Ugljevik" a.d. Ugljevik (u daljnjem tekstu: Preduzeće) podnijelo je Zahtjev za stupanje u upravni spor u svojstvu umješača, akt broj 32732/23 od 23.10.2023. godine, a zbog toga što ima interes da tužilac uspije s tužbom te da se poništi Rješenje Vijeća, broj UP/I 03-26-1-63-5/22 od 22.6.2023. godine.
Preduzeće, kao umješač, predlaže da Sud donese odluku/rješenje kojim priznaje Preduzeću status umješača u ovom upravnom sporu.
Također, Preduzeće je, kao umješač, pri stavu da je tužba tužioca osnovana te bi je trebalo usvojiti i u tom pravcu predlaže da Sud u ovom upravnom sporu, u skladu s članom 12. stav (2) tačka 1) i članom 13. Zakona o upravnim sporovima BiH, donese presudu kojom će:
- usvojiti tužbeni zahtjev tužioca,
- utvrditi da je Rješenje Vijeća, broj UP/I 03-26-1-63-5/22 od 22.6.2023. godine, u suprotnosti sa Ustavom BiH i zakonskim propisima te ga poništiti kao nezakonito.
Preduzeće, kao umješač, u skladu s članom 18. stav (4) Zakona o upravnim sporovima BiH, podnijelo je i Zahtjev za odgađanje izvršenja prethodno navedenog rješenja Vijeća zbog toga što bi izvršenje pobijanog rješenja nanijelo tužiocu i drugim privrednim subjektima štetu koja bi se teško mogla popraviti, imajući u vidu da navedeni obavljaju djelatnost od općeg interesa. U Zahtjevu se ističe da odgađanje pobijanog rješenja nije protivno javnom interesu niti bi se njime nanijela veća nenadoknadiva šteta protivnoj stranci.
1. 5. Rješenja Suda BiH
1.5.1. Sud BiH, u Vijeću za upravne sporove, u upravnom sporu tužioca Rudnici boksita za eksploataciju rude Posušje protiv Rješenja broj UP/I 03-26-1-63-5/22 od 22.6.2023. godine tuženog Vijeća, u upravnoj stvari državne pomoći, rješavajući o zahtjevu zainteresiranog lica MH "Elektroprivreda Republike Srpske" MP a. d. Trebinje - ZP Rudnik i termoelektrana "Ugljevik" a. d. Ugljevik, za odgađanje izvršenja konačnog upravnog akta, donio je Rješenje broj S1 3 U 046225 23 U od 13.11.2023. godine kojim se zahtjev zainteresiranog lica za odgađanje izvršenja upravnog akta, broj UP/I 03-26-1-63-5/22 od 22.6.2023. godine, tuženog Vijeća, odbacuje kao nedopušten, na osnovu člana 18. stav (2), člana 25. stav (1) i člana 37. stav (7) Zakona o upravnim sporovima BiH.
Sud BiH je prethodno ispitao postojanje procesno-pravnih uslova za meritorno rješavanje spora pa je našao da oni ne postoje.
Naime, u skladu s odredbom člana 18. stav (4) Zakona o upravnim sporovima BiH, Sud može odgoditi izvršenje konačnog upravnog akta do konačne sudske odluke samo ako tužilac u svom zahtjevu konkretno navede okolnosti i činjenice koje bi ukazivale da bi se izvršenjem osporenog akta njemu nanijela šteta koja bi se teško mogla popraviti, kao i da priloži odgovarajuće dokaze o tim činjenicama i okolnostima. Slijedom navedenog, a kako je u konkretnom slučaju zahtjev za odgađanje izvršenja konačnog upravnog akta podnijelo zainteresirano lice, a da je Zakonom o upravnim sporovima BiH propisano da zahtjev za odgađanje izvršenja konačnog upravnog akta može podnijeti samo tužilac, Sud BiH donio je prethodno navedeno rješenje.
1.5.2. Sud BiH je u upravnom sporu tužioca "Željeznice Republike Srpske" a. d. Doboj donio Rješenje broj S1 3 U 052486 25 U od 10.10.2025. godine kojim se postupak u ovom upravnom sporu obustavlja. Tužbom od 15.7.2025. godine tužilac je pokrenuo upravni spor protiv Rješenja broj UP/I 03-26-1-63-5/22 od 22.6.2023. godine tuženog Vijeća.
Podneskom od 28.8.2025. godine tužilac je obavijestio Sud da povlači predmetnu tužbu. Imajući u vidu navedeno, Sud BiH je primjenom odredbe člana 23. Zakona o upravnim sporovima BiH donio rješenje kojim se postupak u ovom upravnom sporu obustavlja.
1.6. Presude Suda BiH
Sud BiH u upravnom sporu sljedećih taksativno navedenih tužilaca donio je identične presude kojima se tužbe tužilaca uvažavaju, poništava Rješenje tuženog Vijeća, broj UP/I 03-26-1-63-5/22 od 22.6.2023. godine, i predmet vraća tuženom na ponovni postupak primjenom odredbi člana 37. stav (2), u vezi s članom 34. stav (2) Zakona o upravnim sporovima BiH, a zbog povreda pravila postupka, nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, zbog čega Sud BiH nije mogao ispitati pravilnost primjene materijalnog prava:
- Presuda Suda BiH, broj S1 3 U 046316 25 U od 22.5.2025. godine, u upravnom sporu tužioca ArcelorMittal Prijedor d. o. o. Prijedor;
- Presuda Suda BiH, broj S1 3 U 046248 23 U od 28.5.2025. godine, u upravnom sporu tužioca Lager d. o. o. Posušje;
- Presuda Suda BiH, broj S1 3 U 046225 23 U od 22.5.2025. godine, u upravnom sporu tužioca Rudnici boksita za eksploataciju rude Posušje;
- Presuda Suda BiH, broj S1 3 U 046260 25 U od 9.6.2025. godine, u upravnom sporu tužioca EFT - Rudnik i termoelektrana "Stanari" d. o. o. Stanari;
- Presuda Suda BiH, broj S1 3 U 046724 23 U od 22.7.2025. godine, u upravnom sporu tužioca MJ - Zemljokop inženjering d. o. o. Istočna Ilidža.
Sud BiH u taksativno navedenim presudama nalaže Vijeću da u ponovnom postupku, postupajući po primjedbama za svaki propust, koji je po stavu Suda počinio tuženi, upotpuni činjenično stanje, na podoban način utvrdi odlučne činjenice, pravilno primijeni odredbe postupka te da pravilnom primjenom materijalnog propisa na takvo činjenično utvrđenje donese novu odluku.
"Sudsko vijeće smatra da je pobijana odluka tuženog direktna posljedica arbitrarnosti u primjeni zakonskih odredbi, da je takva arbitrarnost nedvosmisleno od uticaja na zakonitost pobijanog akta i čini ga nezakonitim."
"Po ocjeni Sudskog vijeća, tuženi je dužan za svaku svoju odluku dati razloge, na osnovu odredbe člana 233. st. (1) i (2), u vezi s članom 200. stav (1) Zakona o upravnom postupku. Dakle, svaka odluka mora imati jasne i valjane razloge koji predstavljaju osnov za njeno donošenje, razloge koji s obzirom na utvrđeno činjenično stanje upućuju na onakvo rješenje koje je dato u dispozitivu i pravne propise na osnovu kojih je riješena upravna stvar. Odluka treba sadržavati i razloge koji su bili odlučni pri ocjeni dokaza, pa i razloge iz kojih nije uvažen neki od razloga stranaka. Najbitniji dio odluke bilo kojeg organa jeste upravo njeno obrazloženje, ali dio obrazloženja koji sumira činjenično utvrđenje i razloge za donošenje upravo takve odluke kakva je navedena u dispozitivu, da bi se čitanjem razloga moglo protumačiti i shvatiti zašto je tako odlučeno."
U obrazloženju navedenih presuda ističe se sljedeće: "Tačkom 187. Obavještenja Komisije (2016/C 262/01) propisano je da se smatra da se mjerom koju je dodijelila država narušava ili prijeti da će se narušiti konkurencija ako bi se njom mogao poboljšati položaj na tržištu korisnika u odnosu na druge preduzetnike s kojima se takmiči na tržištu, odnosno da se općenito smatra da narušavanje konkurencije na tržištu, u smislu člana 107. stav (1) Ugovora o funkcioniranju Evropske unije, obično postoji kada država dodijeli finansijsku prednost nekom preduzetniku u liberaliziranom sektoru u kome postoji ili bi mogla postojati konkurencija na tržištu."
"Pravilnim tumačenjem navedene tačke Sudskom vijeću je ostalo sporno kako je tuženi utvrdio da se predmetnim prijedlogom odluke rudnici i termoelektrane navedeni u članu 2. iste odluke stavljaju u povoljniji položaj u odnosu na druge privredne subjekte u sektoru energetike, posebno one iz sektora obnovljivih izvora energije, tj. ostale proizvođače električne energije izvan termoelektrana na tržištu Bosne i Hercegovine koje je liberalizirano, te u sektoru trgovine rudama, posebno uzimajući u obzir izvoz ruda na tržište zemalja regiona i EU. Ovo je zbog toga što predmetna poreska olakšica ni na koji način ne može biti selektivna i ona se odnosi na Zakonom o akcizama propisane grane privrede, a svi učesnici koji čine tu granu imaju pravo i mogućnost apliciranja za takav vid poreske olakšice i ona bi im bila dodijeljena pod jednakim uslovima."
"Shodno navedenom, Sudsko vijeće smatra da je pobijana odluka tuženog direktna posljedica arbitrarnosti u primjeni zakonskih odredbi, da je takva arbitrarnost nedvosmisleno od uticaja na zakonitost pobijanog akta i čini ga nezakonitim."
2. Obnova postupka
U skladu s članom 37. stav (2) Zakona o upravnim sporovima BiH, Sud BiH je prethodno taksativno navedenim presudama poništio konačni upravni akt Vijeća, broj UP/I 03-26-1-63-5/22 od 22.6.2023. godine, i predmet vratio Vijeću na ponovno rješavanje u slučajevima utvrđenim u članu 34. stav (2) ovog zakona, odnosno: "Ako Sud nađe da se spor ne može raspraviti na osnovu činjenica utvrđenih u upravnom postupku zbog toga što u pogledu utvrđenih činjenica postoji protivrječnost u spisima, što su one u bitnim tačkama nepotpuno utvrđene, što je iz utvrđenih činjenica izveden nepravilan zaključak u pogledu činjeničnog stanja, ili nađe da se u upravnom postupku nije vodilo računa o pravilima postupka koja bi bila od uticaja na rješavanje stvari, Sud će pobijani konačni upravni akt i prvostepeni upravni akt poništiti presudom i vratiti na ponovno rješavanje. Prvostepeni upravni akt se poništava ako su propusti u utvrđivanju činjeničnog stanja i povreda pravila postupka učinjeni u prvostepenom postupku, a pobijani konačni upravni akt poništava se ako su ti propusti učinjeni u drugostepenom upravnom postupku. U ovim slučajevima nadležna institucija dužna je da postupi onako kako je u presudi određeno i da donese novi konačni upravni akt."
U obrazloženju presuda Sud BiH nalaže Vijeću da u ponovnom postupku, postupajući po primjedbama za svaki propust, koji je po stavu Suda počinio tuženi, upotpuni činjenično stanje, na podoban način utvrdi odlučne činjenice, pravilno primijeni odredbe postupka, te da pravilnom primjenom materijalnog propisa na takvo činjenično utvrđenje donese novu odluku.
Naime, u skladu s članom 62. Zakona o upravnim sporovima BiH, kad Sud poništi konačni upravni akt protiv koga je bio pokrenut upravni spor, predmet se vraća u stanje u kome se nalazio prije nego što je poništeni akt donesen.
3. Primijenjeni propisi
Osim odredbi Zakona o sistemu državne pomoći u BiH, Vijeće je u postupku primijenilo i Uredbu o namjeni, kriterijima i uslovima za dodjelu državne pomoći u Federaciji BiH ("Službene novine Federacije BiH", broj 27/18), Uredbu o namjeni, kriterijima i uslovima za dodjelu državne pomoći u Republici Srpskoj ("Službeni glasnik Republike Srpske", broj 111/20), Zakon o akcizama u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", br. 49/09, 49/14, 60/14, 91/17 i 50/22), Pravilnik o primjeni Zakona o akcizama u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", br. 50/09, 80/11, 48/12 i 74/14, 85/17, 4/18, 3/21 i 62/21), Zakon o željeznicama Republike Srpske ("Službeni glasnik Republike Srpske", br. 19/17, 28/17 - ispr, 100/17 i 56/22), Zakon o željeznicama u Federaciji BiH ("Službene novine Federacije BiH", br. 41/04 i 25/12), Zakon o finansiranju željezničke infrastrukture i sufinansiranju putničkog i kombiniranog saobraćaja ("Službene novine Federacije BiH", broj 57/03), te u svrhu poređenja propise Evropske unije iz oblasti državne pomoći.
U skladu s odredbom člana 4. stav (1) Uredbe o namjeni, kriterijima i uslovima za dodjelu državne pomoći u Federaciji BiH i odredbom člana 4. stav (1) Uredbe o namjeni, kriterijima i uslovima za dodjelu državne pomoći u Republici Srpskoj kojim je propisano da se državna pomoć može dodijeliti ako program (shema) ili pojedinačni projekat državne pomoći ispunjava uslove iz ovih uredbi i člana 71. stav (2) Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Evropskih zajednica i Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 5/08 - izdanje međunarodni ugovori) (u daljnjem tekstu: SSP), Vijeće je obavezno da prilikom ocjene zahtjeva za dodjelu državne pomoći primjenjuje ne samo pravo BiH nego da na odgovarajući način primijeni i kriterije i uslove koji proizlaze iz primjene konkurencijskih pravila važećih u Zajednici i instrumenata za tumačenje koje su usvojile institucije Zajednice. Osim Uredbom o namjeni, kriterijima i uslovima za dodjelu državne pomoći u Federaciji BiH i Uredbom o namjeni, kriterijima i uslovima za dodjelu državne pomoći u Republici Srpskoj, obaveza primjene navedenih kriterija i uslova Vijeću je propisana odredbom člana 71. stav 1. tačka c) SSP-a koji glasi: Konkurencija i druge ekonomske odredbe "1. Sljedeće je nespojivo s propisnim funkcioniranjem ovog sporazuma, u mjeri u kojoj može uticati na trgovinu između Zajednice i Bosne i Hercegovine: (c) svaka državna pomoć kojom se narušava ili prijeti narušavanju konkurencije davanjem prednosti određenim preduzećima ili određenim proizvodima", te stavom 2. istog člana koji glasi: "2. Svaka praksa suprotna ovom članu ocjenjivat će se na osnovu kriterija koji proizlaze iz primjene konkurencijskih pravila važećih u Zajednici, posebno čl. 81, 82, 86. i 87. Ugovora o osnivanju Evropske zajednice (u daljnjem tekstu: Ugovor o EZ) i instrumenata za tumačenje koje su usvojile institucije Zajednice."
Kako odredbama Zakona, Uredbe o namjeni, kriterijima i uslovima za dodjelu državne pomoći u Federaciji BiH i Uredbe o namjeni, kriterijima i uslovima za dodjelu državne pomoći u Republici Srpskoj nisu detaljno obrazloženi kriteriji i uslovi iz pojma/definicije državne pomoći, Vijeće je u konkretnom slučaju u svrhu poređenja, shodno članu 71. stav (2) SSP-a, uzelo u obzir i sljedeći propis Evropske unije:
- Obavještenje Komisije o pojmu državne pomoći iz člana 107. stav 1. Ugovora o funkcioniranju Evropske unije ("Službeni list Evropske unije", serija C, broj 262/1, 19.7.2016) [u daljnjem tekstu: Obavještenje Komisije (2016/C 262/01)].
4. Zaključak o spajanju upravnih predmeta u jedan postupak
Na osnovu člana 118. st. (1) i (3) Zakona o upravnom postupku Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 41/13 i 53/16), a u vezi sa sljedećim taksativno navedenim presudama Suda Bosne i Hercegovine:
- Presuda Suda BiH, broj S1 3 U 046316 25 U od 22. 5. 2025. godine
- Presuda Suda BiH, broj S1 3 U 046248 23 U od 28. 5. 2025. godine - Presuda Suda BiH, broj S1 3 U 046225 23 U od 22. 5. 2025. godine
- Presuda Suda BiH, broj S1 3 U 046260 25 U od 9. 6. 2025. godine
- Presuda Suda BiH, broj S1 3 U 046724 23 U od 22. 7. 2025. godine,
kojima je poništeno Rješenje Vijeća za državnu pomoć Bosne i Hercegovine, broj UP/I 03-26-1-63-5/22 od 22.6.2023. godine, kao konačni upravni akt i predmet vraćen na ponovni upravni postupak, Vijeće je na 179. sjednici, održanoj 30.3.2026. godine, donijelo Zaključak broj UP/I 03-26-1-63-39/22 o spajanju upravnih predmeta u jedan postupak.
5. Utvrđivanje činjenica
Vijeće je u obnovljenom postupku okončanom Rješenjem Vijeća, broj UP/I 03-26-1-63-5/22 od 22.6.2023. godine, utvrdilo da je predmet prijave odobrenje državne pomoći u obliku poreske olakšice sadržane u Prijedlogu odluke Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine o količinama dizel-goriva na koje se ne plaća putarina za 2023. godinu u iznosu od 34.455.245,6 KM.
Navedeni iznos državne pomoći utvrđen je obračunom putarine na dizel-goriva u iznosu od 0,40 KM po litru na ukupnu količinu dizel-goriva u iznosu od 86.138.114 litara koja je predmetnim prijedlogom odluke oslobođena plaćanja putarine.
Naime, odredbom člana 35. Zakona o akcizama u Bosni i Hercegovini propisano je da se putarina kao vrsta indirektnog poreza plaća na naftne derivate iz člana 5. stav (1) tač. a), b) i e) ovog zakona u iznosu od 0,15 KM po litru proizvoda odnosno kilogramu tečnog naftnog gasa za puteve i 0,25 KM po litru proizvoda odnosno kilogramu tečnog naftnog gasa za izgradnju autoputeva i za izgradnju i rekonstrukciju drugih puteva.
Shodno Prijedlogu odluke Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine o količinama dizel-goriva na koje se ne plaća putarina za 2023. godinu, utvrđene su količine dizel-goriva koje se koristi za potrebe rudnika, termoelektrana i željeznica na koje se ne plaća putarina za 2023. godinu.
Članom 2. predmetnog prijedloga odluke propisano je da su korisnici oslobađanja plaćanja putarine na dizel-goriva za 2023. godinu 13 rudnika iz Federacije BiH:
- ZD Rudnici "Kreka" d. o. o. Tuzla,
- ZD Rudnik mrkog uglja "Đurđevik" d. o. o. Đurđevik,
- ZD Rudnik mrkog uglja "Kakanj" d. o. o. Kakanj,
- ZD Rudnik mrkog uglja "Breza" d. o. o. Breza,
- ZD Rudnik mrkog uglja "Zenica" d. o. o. Zenica,
- ZD Rudnik mrkog uglja "Abid Lolić" d. o. o. Travnik - Bila,
- Rudnik uglja "Gračanica" d. o. o. Gornji Vakuf - Uskoplje,
- Rudnici mrkog uglja "Banovići" d. d. Banovići,
- Rudnici boksita d. o. o. Široki Brijeg,
- Rudnici boksita d. o. o. Posušje,
- Rudnici boksita "Jajce" d. d. Jajce,
- Lager d. o. o. Posušje i
- GEOMET d. o. o. Olovo i JP "Željeznice Federacije BiH" d. o. o. Sarajevo, u ukupnoj količini od 38.277.375 litara, kao i 18 rudnika i termoelektrana u Republici Srpskoj:
- ZP Rudnik i termoelektrana "Gacko" a. d. Gacko,
- ZP Rudnik i termoelektrana "Ugljevik" a. d. Ugljevik,
- EFT - Rudnik i termoelektrana "Stanari" d. o. o. Stanari,
- Novi rudnik mrkog uglja "Miljevina" a. d. Miljevina,
- ArcelorMittal d. o. o. Prijedor,
- Kompanija "Boksit" a. d. Milići,
- GROSS d. o. o. Gradiška,
- Rudnik krečnjaka "Carmeuse" a. d. Doboj,
- Rudnik boksita d. o. o. Mrkonjić-Grad,
- Rudnik boksita "Srebrenica" a. d. Srebrenica,
- Japra a. d. Novi Grad,
- MEDNA NV d. o. o. Mrkonjić-Grad,
- MJ - Zemljokop inženjering d. o. o. Istočna Ilidža,
- Terminali d. o. o. Doboj,
- Teko mining Lapišnica d. o. o. Istočni Stari Grad,
- Kesogradnja d. o. o. Zvornik,
- Niskogradnja Marjanović d. o. o. Prijedor,
- Boksit d. o. o. Gacko i
- preduzeće "Željeznice Republike Srpske" a. d. Doboj, u ukupnoj količini od 47.860.739 litara.
Prijedlog odluke o količinama dizel-goriva na koje se ne plaća putarina za 2023. godinu izrađen je na osnovu prijedloga entitetskih vlada odnosno Rješenja Vlade Republike Srpske, akt broj 04/1-012-2-3784/22 od 20.10.2022. godine, i Rješenja Vlade Republike Srpske o utvrđivanju količine dizel-goriva koje "Željeznice Republike Srpske" a. d. Doboj koriste za pogon šinskih vozila, akt broj 04/1-012-2-3051/22 od 25.8.2022. godine, te Odluke Vlade Federacije BiH o utvrđivanju prijedloga Upravnom odboru Uprave za indirektno oporezivanje za oslobađanje rudnika u Federaciji BiH od plaćanja putarine na dizel-gorivo za 2023. godinu, akt broj 1740/22 od 8.12.2022. godine, i Odluke o izmjeni i dopuni Odluke Vlade Federacije BiH o utvrđivanju prijedloga Upravnom odboru Uprave za indirektno oporezivanje za oslobađanje rudnika u Federaciji BiH od plaćanja putarine na dizel-gorivo za 2023. godinu, akt broj 114/2023 od 26.1.2023. godine, kao i Odluke Vlade Federacije BiH o utvrđivanju prijedloga Upravnom odboru Uprave za indirektno oporezivanje za oslobađanje JP "Željeznice Federacije BiH" d.o.o. Sarajevo od plaćanja putarine na dizel-goriva koja se koriste za pogon šinskih vozila u 2023. godini, akt broj 1341/22 od 15.9.2022. godine.
Pravni osnov za donošenje predmetnog prijedloga odluke predstavlja Zakon o akcizama u Bosni i Hercegovini i Pravilnik o primjeni Zakona o akcizama u Bosni i Hercegovini.
Naime, članom 36. stav (1) Zakona o akcizama u Bosni i Hercegovini propisano je da se putarina ne plaća na dizel-gorivo koje se koristi za potrebe rudnika, termoelektrana i željeznica (za pogon šinskih vozila), u količini koju odobri Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje na prijedlog vlada entiteta i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine, dok je članom 60. stav (1) Pravilnika o primjeni Zakona o akcizama u Bosni i Hercegovini propisano da se oslobađanje od plaćanja putarine iz člana 36. stav (1) Zakona o akcizama odnosi na dizel-gorivo koje koriste rudnici i termoelektrane u procesu proizvodnje i željeznice za pogon šinskih vozila, i to na određenu količinu koju odobri Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje na prijedlog vlada entiteta i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine.
U skladu s Pravilnikom o primjeni Zakona o akcizama u Bosni i Hercegovini, oslobađanje plaćanja putarine vrši se ako su ispunjena dva uslova: da dizel-gorivo rudnici koriste u procesu proizvodnje i da se oslobađanje odnosi samo na određenu količinu koju odobri Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje BiH na prijedlog vlada entiteta i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine. Naime, Pravilnikom je regulirano ograničenje u pogledu oslobađanja putarine samo na onu količinu koju odobri Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje BiH, a prema projekcijama entitetskih vlada izvršenim za godinu u kojoj će rudnici ostvariti pravo na oslobađanje u skladu s članom 36. stav (1) Zakona o akcizama.
U obnovljenom postupku Vijeće se referira na Rješenje Vijeća, broj UP/I 03-26-1-62-125/22 od 12.2.2026. godine, s obzirom na to da je riječ o istoj ili sličnoj pravnoj stvari (Odluka o količinama dizel-goriva na koje se ne plaća putarina za 2022. godinu i Prijedlog odluke o količinama dizel-goriva na koje se ne plaća putarina za 2023. godinu).
Vijeće je u obnovljenom upravnom postupku došlo do novih saznanja, činjenica i dokaza kojima u prvom upravnom postupku nije raspolagalo. Vijeće je do njih došlo prilikom saslušanja stranaka u obnovljenom upravnom postupku okončanom Rješenjem broj UP/I 03-26-1-62-125/22 od 12.2.2026. godine, kojim se, u postupku ex post kontrole usklađenosti državne pomoći s propisima o državnoj pomoći pokrenutom na osnovu prijave Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine za odobrenje državne pomoći u obliku poreske olakšice sadržane u Odluci o količinama dizel-goriva na koje se ne plaća putarina za 2022. godinu, utvrđuje da pomoć dodijeljena u obliku poreske olakšice privrednim subjektima navedenim u članu 2. Odluke o količinama dizel-goriva na koje se ne plaća putarina za 2022. godinu (rudnici, željeznice i termoelektrane) ne predstavlja državnu pomoć u smislu Zakona o sistemu državne pomoći u Bosni i Hercegovini.
U skladu s navedenim, Vijeće je u ponovnom upravnom postupku okončanom rješenjem na koje se referira svakom od privrednih subjekata iz člana 2. Odluke o količinama dizel-goriva na koje se ne plaća putarina za 2022. godinu pojedinačno kao tužiocima omogućilo učešće u postupku na način da tužilac može iznositi činjenice i predlagati dokaze kojima se utvrđuju te činjenice te da se može izjasniti o svim činjenicama i okolnostima koje su važne za donošenje rješenja.
Prilikom svog izjašnjenja rudnici i termoelektrane su izložili identične činjenice da se dizel-gorivo koje koriste rudnici i termoelektrane koristi samo za mehanizaciju, radne mašine i ostala transportna sredstva koja, s obzirom na svoje gabarite i djelokrug, ne izlaze u javni saobraćaj i ova vozila nemaju obavezu registracije. Navedena vozila se kreću po putevima i trasama koji se isključivo koriste za poslovanje unutar kruga rudnika i rudarska mahanizacija ih pravi samostalno za svoje potrebe.
S obzirom na to da se izjašnjenja stranaka, argumentacija, nova saznanja i činjenice iznesene u obnovljenom upravnom postupku okončanom Rješenjem broj UP/I 03-26-1-62-125/22 mogu koristiti kao dokazi u ovom postupku jer je riječ o istoj ili sličnoj pravnoj stvari, Vijeće je u konkretnom slučaju prilikom donošenja odluke u ovom predmetu uzelo u obzir zapisnike sa saslušanja stranaka, argumentaciju, činjenice, nova saznanja i presude kao dokaze koji su razmatrani i uzeti u obzir prilikom donošenja rješenja na koje se Vijeće prethodno referira.
Isto tako, Vijeće je, u skladu s članom 62. Zakona o upravnim sporovima BiH, vezano pravnim shvatanjem Suda i primjedbama u pogledu postupka. U tom smislu, Vijeće se vezalo za Presudu Suda BiH, broj S1 3 045//7 23 P od 22.8.2025, donesenu rješavajući u pravnoj stvari tužioca Kompanija "Boskit" a. d. Milići protiv Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje zbog propuštanja donošenja odluke o odobravanju količina dizel-goriva na koje se ne plaća putarina. U obrazloženju navedene presude Sud BiH se referira na Rješenje Vijeća, broj UP/I 03-26-1-63-5/22 od 22.6.2023. godine, a koje je predmet ovog obnovljenog postupka.
U obrazloženju navedene presude Suda BiH jasno se navodi sljedeće: "Pravilnikom o primjeni Zakona o akcizama u BiH postavljena su dva uslova za oslobađanje plaćanja putarine: da dizel-gorivo rudnici koriste u procesu proizvodnje i da se oslobađanje odnosi samo na određenu količinu koju odobri Upravni odbor UIO na prijedlog vlada entiteta i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine. Pravilnikom je regulirano ograničenje u pogledu oslobađanja putarine samo na onu količinu koju odobri UOUIO, a prema projekcijama entitetskih vlada izvršenim za godinu u kojoj će rudnici ostvariti pravo na oslobađanje, u skladu s članom 36. stav (1) Zakona o akcizama. Stoga, pravo na oslobađanje ustanovljeno je zakonom, a ne dispozicijom UOUIO, jer i logika nalaže da upotreba dizel-goriva za proces vađenja ruda ne stoji u vezi sa svrhom i smislom plaćanja putarine, zato što te radne mašine ne koriste ni puteve ni autoput."
Referirajući se na rješenje Vijeća koje je predmet ovog ponovljenog postupka, a kojim je Vijeće odlučilo da državna pomoć u obliku poreske olakšice privrednim subjektima navedenim u članu 2. (rudnici i termoelektrane) Prijedloga odluke o količinama dizel-goriva na koje se ne plaća putarina za 2023. godinu, osim za Željeznice Federacije BiH i Republike Srpske, nije u skladu sa Zakonom o sistemu državne pomoći u Bosni i Hercegovini, Sud navodi: "Pored toga, iz tužbi koje su izvedene kao dokaz, proizlazi da je Vijeće za upravne sporove Suda BiH, u predmetu broj S1 3 U 04316 23 U 22.5.2025. godine poništilo rješenje Vijeća za državnu pomoć BiH od 22.6.2023. godine, upravo ukazujući na činjenicu da su privredni subjekti obuhvaćeni prijedlogom za oslobađanje plaćanja putarine i ranije ostvarivali ovo pravo na osnovu Zakona o akcizama u BiH."
6. Donošenje odluke
Na 179. sjednici, održanoj 30.3.2026. godine, Vijeće je u obnovljenom postupku ocjene usklađenosti državne pomoći, pokrenutom nakon što je Sud BiH donio prethodno (dio 1.6. Rješenja) taksativno navedene identične presude kojima se tužbe tužilaca uvažavaju, poništava Rješenje tuženog Vijeća, broj UP/I 03-26-1-63-5/22 od 22.6.2023. godine, i predmet vraća tuženom na ponovni postupak primjenom odredbi člana 37. stav (2), u vezi s članom 34. stav (2) Zakona o upravnim sporovima BiH, a zbog povreda pravila postupka, nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, zbog čega Sud BiH nije mogao ispitati pravilnost primjene materijalnog prava, razmatralo pomoć u obliku poreske olakšice, tj. oslobađanja plaćanja putarine korisnicima navedenim u članu 2. Prijedloga odluke o količinama dizel-goriva na koje se ne plaća putarina za 2023. godinu.
Prilikom donošenja odluke Vijeće je uzelo u obzir cjelokupnu dokumentaciju.
Vijeće je u obnovljenom postupku okončanom Rješenjem broj UP/I 03-26-1-63-5/22 od 22.6.2023. godine izvršilo ponovnu ocjenu o tome da li pomoć u obliku poreske olakšice, tj. oslobađanja plaćanja putarine na dizel-goriva koja se koriste za potrebe rudnika, termoelektrana i željeznica sadržana u predmetnom Prijedlogu odluke Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine predstavlja državnu pomoć u smislu člana 3. stav (1) Zakona, odnosno da li je riječ o transferu državnih sredstava odnosno da li pomoć dodijeljena u obliku poreske olakšice može predstavljati potencijalni rashod državnog budžeta, da li pomoć predstavlja pomoć koja korisniku pomoći donosi ekonomsku prednost koju on ne bi ostvario u normalnim tržišnim uslovima, odnosno putem vlastite efikasnosti poslovanja, da li se pomoć dodjeljuje korisniku na selektivnoj osnovi, dakle da nije u pitanju opća mjera, da dodjelom pomoći postoji mogućnost narušavanja tržišne konkurencije u mjeri u kojoj to može uticati na ispunjenje međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine iz ove oblasti odnosno na trgovinu između Bosne i Hercegovine i EU.
Shodno navedenom, Vijeće je utvrđivalo jesu li ispunjeni svi uslovi iz člana 3. stav (1) Zakona, odnosno da li poreska olakšica u vidu oslobađanja plaćanja putarine na dizel-goriva korisnika navedenih u članu 2. Prijedloga odluke o količinama dizel-goriva na koje se ne plaća putarina za 2023. godinu predstavlja državnu pomoć. Vijeće je u postupku utvrdilo da uslov iz člana 3. stav (1) Zakona koji se odnosi na prijenos državnih sredstava kod svih korisnika nije ispunjen, imajući u vidu da su korisnici ove mjere oslobođeni plaćanja putarine (poreskog opterećenja) čiji cilj i namjena uvođenja jeste izgradnja puteva i autoputa.
Ovo ima utemeljenje i u Obavještenju Komisije o pojmu državne pomoći iz člana 107. stav (1) Ugovora o funkcioniranju Evropske unije (SL 2016/C 262/01) gdje je kod definicije državnih sredstava u tački 56. definirano: "Negativan indirektan učinak na državne prihode koji proizlaze iz regulatornih mjera ne predstavlja prijenos državnih sredstava ako je riječ o sastavnoj značajki mjere."
S obzirom na to da je u konkretnom slučaju riječ o obnovljenom upravnom postupku, Vijeće je, u skladu s članom 62. Zakona o upravnim sporovima BiH, vezano pravnim shvatanjem Suda i primjedbama u pogledu postupka.
Vijeće je u obnovljenom upravnom postupku postupilo po primjedbama Suda BiH u pogledu postupka, upotpunilo činjenično stanje, na podoban način utvrdilo odlučne činjenice, te pravilnom primjenom materijalnog prava, na takvo činjenično utvrđenje, donijelo zakonitu i pravilnu odluku.
Prilikom donošenja odluke Vijeće se rukovodilo stavom Suda BiH da je pravo na oslobađanje od plaćanja putarine ustanovljeno zakonom, a logika nalaže da upotreba dizel-goriva za proces vađenja ruda ne stoji u vezi sa svrhom i smislom plaćanja putarine zato što te radne mašine ne koriste ni puteve ni autoput. Do saznanja da je o navedenoj situaciji riječ u konkretnom predmetu Vijeće je došlo prilikom saslušanja stranaka u obnovljenom upravnom postupku okončanom Rješenjem broj UP/I 03-26-1-62-125/22 od 12.2.2026. S obzirom na to da je riječ o istoj ili sličnoj pravnoj stvari, Vijeće je prilikom donošenja odluke uzelo u obzir činjenice, nova saznanja i dokaze do kojih je došlo prilikom saslušanja stranaka u prethodno navedenom obnovljenom upravnom postupku, što je detaljnije obrazloženo u dijelu 5. Utvrđivanje činjenica.
Sagledavajući sam karakter i suštinu definiranih akciza za dizel-gorivo, bitno je i naglasiti da one, u pravnom sistemu BiH, suštinski predstavljaju poseban oblik indirektnih poreza, koji su u Bosni i Hercegovini regulirani Zakonom o akcizama u BiH, a prema namjeni uplaćene akcize se, shodno propisima, koriste namjenski "za izgradnju autoputeva i za izgradnju i rekonstrukciju drugih puteva", što je definirano članom 35. stav (2) tačka b) Zakona o akcizama u BiH.
Dakle, akcize na gorivo se plaćaju kao trošak, i to za definiranu namjenu izgradnje i rekonstrukcije puteva i nametnute su kao obaveza svim subjektima koji koriste goriva, a ujedno koriste i javne saobraćajnice.
U skladu s navedenim, a nakon sveobuhvatne analize izjašnjenja stranaka i dokaza, koje je Vijeće uzelo u razmatranje u ovom obnovljenom upravnom postupku referirajući se na Rješenje Vijeća, broj UP/I 03-26-1-62-125/22 od 12.2.2026. godine, Vijeće je utvrdilo da je dizel-gorivo koje je predmet ovog razmatranja namijenjeno isključivo u okviru proizvodnog procesa radnim mašinama koje ne izlaze na javne saobraćajnice. Dakle, oslobađanje od obaveze plaćanja putarine na dizel-gorivo utvrđeno je za rudnike, termoelektrane i željeznice (u količini koju odobri Upravni odbor na prijedlog vlada entiteta i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine), s obzirom na to da imaju značajan broj teške i druge mehanizacije koja se uopće ne kreće po javnim saobraćajnicama (već unutar lokaliteta rudnika po internim saobraćajnicama), te je stoga Vijeće utvrdilo da upotreba dizel-goriva za proces vađenja ruda, rad termoelektrana i željeznica ne stoji u vezi sa svrhom i smislom plaćanja predmetne putarine te da negativan indirektan učinak na državne prihode koji proizlaze iz regulatornih mjera, u ovom slučaju člana 36. Zakona o akcizama, ne predstavlja prijenos državnih sredstava budući da je riječ o sastavnoj značajki mjere.
Slijedom navedenog, Vijeće je u postupku utvrdilo da uslov iz člana 3. stav (1) Zakona koji se odnosi na prijenos državnih sredstava nije ispunjen.
S obzirom na to da nije ispunjen prvi kriterij, Vijeće nije procjenjivalo ispunjenost ostalih uslova iz člana 3. stav (1) Zakona, imajući u vidu da postojanje državne pomoći kod određene mjere podrazumijeva kumulativnu ispunjenost svih uslova.
Dodatno, uzimajući u obzir specifičnost organizacije željezničkog saobraćaja u Bosni i Hercegovini, kada su u pitanju JP "Željeznice Federacije BiH" d. o. o. Sarajevo i preduzeće "Željeznice Republike Srpske" a. d. Doboj kao korisnici predmetne mjere, Vijeće je u postupku utvrdilo da četvrti uslov iz člana 3. stav (1) Zakona, koji se odnosi na narušavanje i postojanje opasnosti od narušavanja konkurencije na tržištu, u odnosu na preduzeća iz sektora željeznica nije ispunjen, odnosno da se dodjelom poreske olakšice sadržane u predmetnom prijedlogu odluke navedenim preduzećima iz sektora željezničkog saobraćaja ne narušava niti postoji opasnost od narušavanja konkurencije na tržištu s obzirom na to da su JP "Željeznice Federacije BiH" d.o.o. Sarajevo i preduzeće "Željeznice Republike Srpske" a. d. Doboj jedini željeznički operateri na tržištu Federacije BiH odnosno Republike Srpske, te imaju zakonski (pravni) monopol na pružanje usluga u sektoru željezničkog saobraćaja.
Naime, Vijeće je u postupku, u skladu s članom 5. stav (3) Zakona o željeznicama Republike Srpske, utvrdilo da je preduzeće "Željeznice Republike Srpske" a.d. Doboj upravljač željezničkom infrastrukturom Republike Srpske i jedini željeznički operater na tržištu Republike Srpske koji obavlja poslove prijevoza putnika i robe u željezničkom saobraćaju na željezničkoj infrastrukturi Republike Srpske, jer drugi operateri koji imaju pravo shodno članu 15. stav (1) Zakona o željeznicama Republike Srpske da koriste željezničku infrastrukturu trenutno joj nemaju pristup, shodno odredbi člana 14. stav (2) navedenog zakona. Naime, navedenim članom 14. stav (2) Zakona o željeznicama Republike Srpske propisano je da će se pristup željezničkoj infrastrukturi omogućiti nakon sticanja minimalnih uslova predviđenih ovim zakonom i stupanjem Bosne i Hercegovine u punopravno članstvo u Evropsku uniju.
Prema propisima EU iz oblasti državne pomoći, za postojanje narušavanja konkurencije na tržištu pretpostavlja se da je sektor u kome djeluje privredni subjekat kome se dodjeljuju finansijska sredstva iz budžeta liberaliziran. Naime, u tački 187. Obavještenja Komisije (2016/C 262/01) navodi se da narušavanje konkurencije na tržištu, u smislu člana 107. stav 1. Ugovora o funkcioniranju Evropske unije, obično postoji kada država dodijeli finansijsku prednost nekom preduzetniku u liberaliziranom sektoru u kome postoji ili bi mogla postojati konkurencija na tržištu, dok se u tački 188. navedenog obavještenja ističe da, u skladu sa zakonodavstvom EU, pravni monopol postoji kada je određena usluga zakonodavstvom ili regulatornim mjerama rezervirana za isključivog pružaoca, pri čemu je svim drugim privrednim subjektima jasno zabranjeno pružanje takvih usluga, iz čega proizlazi zaključak da u konkretnom slučaju i prema pravilima EU iz oblasti državne pomoći nema narušavanja konkurencije dodjelom pomoći u obliku poreske olakšice korisniku "Željeznice Republike Srpske" a. d. Doboj jer, kako smo prethodno zaključili, tržište Republike Srpske u sektoru željezničkog saobraćaja nije liberalizirano i isključivo zakonsko pravo (zakonski monopol) da obavlja poslove upravljača željezničkom infrastrukturom Republike Srpske i poslove željezničkog operatera na željezničkoj infrastrukturi Republike Srpske imaju "Željeznice Republike Srpske" a. d. Doboj.
Također, shodno Zakonu o željeznicama u Federaciji BiH, Vijeće je utvrdilo da je Federacija BiH osnovala JP "Željeznice Federacije BiH" d.o.o. Sarajevo i odredila za jedinog menadžera željezničke infrastrukture i jedinog željezničkog operatera Federacije BiH. Članom 15. istog zakona propisano je da je na zahtjev Vlade Federacije BiH ili vlade kantona JP "Željeznice Federacije BiH" d.o.o. Sarajevo obavezno da obavlja željeznički prijevoz i na takvim dijelovima željezničke mreže na kojima se od prihoda ne mogu pokriti ukupni troškovi prijevoza. Članom 12. Zakona o finansiranju željezničke infrastrukture i sufinansiranju putničkog i kombiniranog saobraćaja propisano je da će Federacija BiH sufinansirati obavljanje usluga željezničkog putničkog saobraćaja od interesa za Federaciju BiH i obavljanje usluga željezničkog kombiniranog saobraćaja. Članom 13. istog zakona određeno je da Federalno ministarstvo prometa i komunikacija zaključuje godišnji ugovor s JP "Željeznice Federacije BiH" d.o.o. Sarajevo o obavljanju željezničkih usluga iz člana 12. ovog zakona. Iz navedenog proizlazi zaključak da na tržištu pružanja usluga putničkog željezničkog saobraćaja od javnog interesa za Federaciju BiH i usluga obavljanja željezničkog kombiniranog saobraćaja na području Federacije BiH još ne postoji konkurencija, te da navedene poslove obavlja JP "Željeznice Federacije BiH" d.o.o. Sarajevo.
Shodno navedenom, Vijeće je utvrdilo da pomoć u obliku poreske olakšice korisnicima: rudnici, termoelektrane, JP "Željeznice Federacije BiH" d.o.o. Sarajevo i preduzeće "Željeznice Republike Srpske" a. d. Doboj, navedenim u članu 2. Prijedloga odluke o količinama dizel-goriva na koje se ne plaća putarina za 2023. godinu ne predstavlja državnu pomoć iz člana 3. stav (1) Zakona, jer nisu kumulativno ispunjeni svi uslovi iz navedenog člana Zakona.
U skladu s navedenim, Vijeće je odlučilo kao u tački 1. dispozitiva ovog rješenja.
Uputstvo o pravnom lijeku
Ovo rješenje je konačno u upravnom postupku i protiv njega nije dozvoljena žalba.
Nezadovoljna strana može pokrenuti upravni spor pred Sudom Bosne i Hercegovine u roku od 30 dana od dana prijema ovog rješenja.
